Kina je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja koristi ugljen kao glavni izvor energije. Bogat je ugljenom, hidroenergijom i izvorima energije vjetra, ali su njegove rezerve nafte i prirodnog plina relativno ograničene. Raspodjela energetskih resursa u mojoj je zemlji izrazito neravnomjerna. Općenito govoreći, Sjeverna Kina i sjeverozapadna Kina, kao što su Shanxi, Unutrašnja Mongolija, Shaanxi itd., bogate su izvorima ugljena; resursi vodene energije uglavnom su koncentrirani u Yunnanu, Sichuanu, Tibetu i drugim jugozapadnim pokrajinama i regijama, s velikim visinskim razlikama; izvori energije vjetra uglavnom su raspoređeni u jugoistočnim obalnim područjima i obližnjim otocima i sjevernim regijama (sjeveroistok, sjeverna Kina, sjeverozapad). Centri opterećenja električne energije diljem zemlje uglavnom su koncentrirani u industrijskim i poljoprivrednim proizvodnim bazama i gusto naseljenim područjima kao što su Istočna Kina i delta Biserne rijeke. Osim ako nema posebnih razloga, velike elektrane se uglavnom grade u energetskim bazama, što dovodi do problema u prijenosu energije. Projekt "Prijenos električne energije zapad-istok" glavni je način realizacije prijenosa električne energije.

Električna energija se razlikuje od ostalih izvora energije po tome što se ne može skladištiti u velikim količinama; proizvodnja, prijenos i potrošnja odvijaju se istovremeno. Mora postojati ravnoteža u stvarnom vremenu između proizvodnje i potrošnje električne energije; neuspjeh u održavanju ove ravnoteže mogao bi ugroziti sigurnost i kontinuitet opskrbe električnom energijom. Elektroenergetska mreža je elektroenergetski objekt sustava koji se sastoji od elektrana, trafostanica, dalekovoda, distributivnih transformatora, distributivnih vodova i korisnika. Uglavnom se sastoji od prijenosne i distribucijske mreže.

Sva oprema za prijenos i transformaciju električne energije međusobno je povezana u prijenosnu mrežu, a sva oprema za distribuciju i transformaciju međusobno je povezana u distribucijsku mrežu. Mreža za prijenos električne energije sastoji se od opreme za prijenos i transformaciju električne energije. Oprema za prijenos energije uglavnom uključuje vodiče, žice za uzemljenje, tornjeve, izolatorske žice, energetske kabele itd.; oprema za transformaciju električne energije uključuje transformatore, reaktore, kondenzatore, prekidače strujnog kruga, sklopke za uzemljenje, izolacijske sklopke, odvodnike munje, naponske transformatore, strujne transformatore, sabirnice itd. Primarna oprema, kao i relejna zaštita i druga sekundarna oprema kako bi se osigurala sigurna i pouzdana energija sustavi prijenosa, nadzora, upravljanja i komunikacije s električnom energijom. Oprema za transformaciju uglavnom je koncentrirana u trafostanicama. Usklađenost primarne opreme i pripadajuće sekundarne opreme u prijenosnoj mreži ključna je za siguran i stabilan rad elektroenergetskog sustava te sprječavanje lančanih nesreća i velikih nestanaka električne energije.

Električni vodovi koji prenose električnu energiju od elektrana do centara opterećenja i povezuju različite elektroenergetske sustave nazivaju se dalekovodi.
Funkcije dalekovoda uključuju:
(1) ''Prijenos snage'': Glavna funkcija nadzemnih dalekovoda je prijenos energije iz objekata za proizvodnju električne energije (kao što su elektrane ili stanice za obnovljivu energiju) do udaljenih trafostanica i korisnika. Time se osigurava pouzdana opskrba električnom energijom za potrebe društvenih i gospodarskih aktivnosti.
(2) ''Povezivanje elektrana i trafostanica'': Nadzemni dalekovodi učinkovito povezuju različite elektrane i trafostanice u jedinstven elektroenergetski sustav. Ova veza pomaže u postizanju energetske komplementacije i optimalne konfiguracije, poboljšavajući ukupnu učinkovitost i stabilnost sustava.
(3) ''Promicati razmjenu i distribuciju električne energije'': nadzemni dalekovodi mogu povezati elektroenergetske mreže različitih naponskih razina kako bi se ostvarila razmjena i distribucija električne energije između različitih regija i sustava. To pomaže uravnotežiti ponudu i potražnju elektroenergetskog sustava i osigurati razumnu distribuciju električne energije.
(4) ''Dijeli vršno opterećenje električnom energijom'': Tijekom vršnih razdoblja potrošnje električne energije, nadzemni dalekovodi mogu prilagoditi distribuciju struje prema stvarnim uvjetima kako bi učinkovito podijelili opterećenje električnom energijom i spriječili preopterećenje nekih vodova. To pomaže osigurati stabilan rad elektroenergetskog sustava i izbjegavati nestanke struje i kvarove.
(5) ''Povećanje stabilnosti i pouzdanosti elektroenergetskog sustava'': Dizajn i konstrukcija nadzemnih dalekovoda obično uzimaju u obzir različite čimbenike okoline i uvjete kvara kako bi se osigurala stabilnost i pouzdanost elektroenergetskog sustava. Na primjer, razumnim rasporedom linija i odabirom opreme, rizik od kvara sustava može se smanjiti i sposobnost oporavka sustava može se poboljšati.
(6) ''Promicanje optimalne raspodjele energetskih resursa'': Putem nadzemnih dalekovoda, energetski resursi mogu se optimalno rasporediti unutar većeg raspona kako bi se postigla ravnoteža između ponude i potražnje električne energije. To pomaže u poboljšanju učinkovitosti korištenja energetskih resursa i promiče održivi gospodarski razvoj.